Što je toliko dobro u tjelovježbi?

Vjerojatno nije prvi put da čujete koliko je tjelovježba dobra za vas. I to je istina. Redovito kretanje korisno je za vaše zdravlje jer poboljšava ukupnu tjelesnu spremu, povećava samopouzdanje i smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, osteoporoze i nekih karcinoma¹. Koristi govore same za sebe. 

Iako je vježbanje korisno svima, redovita tjelesna aktivnost, fizioterapija i tjelovježba mogu biti osobito korisni osobama koje žive s hemofilijom jer povećavaju snagu mišića i poboljšavaju stabilnost zglobova, što uvelike može smanjiti rizik od ozljeda, krvarenja i oštećenja zglobova ^{2, 3}. Stoga razgovarajte sa svojim liječničkim timom o pravim vježbama za vas. Kretanje je izvrstan način brige o sebi, kako danas tako i u budućnosti.

Bez obzira na to kakva je vaša razina tjelesne spreme, važno je pristupiti vježbanju promišljeno kako biste iz toga izvukli što više koristi. Prije nego što započnete, morate uzeti u obzir nekoliko čimbenika koji ovise o tome što su vaši ciljevi i vaše potrebe, tjelesne ili emocionalne, ili oboje. Evo nekoliko primjera pitanja koja biste možda željeli sebi postaviti:

Kakve su moje trenutačne tjelesne sposobnosti?
Imam li neke povrede ili probleme koje moram imati na umu?
Koji su moji ciljevi vježbanja i načina života?
Koja me vrsta vježbi zanima?

Jednom kada razmislite o svojim potrebama i ciljevima, popričajte s fizioterapeutom ili medicinskim timom. Kad je riječ o hemofiliji i tjelovježbi, oni su stručnjaci. Te informacije mogu zatim upotrijebiti za izradu plana vježbanja koji djeluje i na vas i na vašu hemofiliju.

Zajedno možete učiniti sljedeće stvari:
Procijenite sve moguće rizike povezane s različitim vrstama sportova i rutinskih vježbi.
Razmislite o različitim strategijama koje će vam pomoći pri upravljanju tim rizicima.
Izradite plan koji će vam pomoći da postignete svoje ciljeve, tjelesne i psihičke.

Osobama koje boluju od hemofilije općenito se savjetuje izbjegavanje sportova s brojnim kontaktima koji mogu povećati rizik od ozljeda. Sportovi poput ragbija i boksa obično se klasificiraju kao grubi i s povećanom vjerojatnošću za ozljede. Umjesto toga, bolje je isprobati beskontaktne sportove koji će biti dobar trening, a ujedno i zabavni i podjednako natjecateljski (ako je to ono što tražite!).

Spomenimo samo neke od njih: plivanje, golf, badminton, streličarstvo, biciklizam, veslanje, jedrenje, stolni tenis i hodanje. Uz malo istraživanja o sebi i uz pomoć vašeg fizioterapeuta, možete saznati koje su aktivnosti savršene za vas.

Ako se spremate na utakmicu, trening ili samo meč s prijateljima, važno je planirati infuzije u skladu s tim aktivnostima. Treba se pridržavati općega pravila, a to je poznavanje razine faktora i uključivanje u energičnije aktivnosti kada znate da je ona dovoljna da vam pruže potrebnu zaštitu. Vaš liječnik za hemofiliju uvijek će vam pomoći pri koordiniranju rasporeda uzimanja lijeka i vježbanja prema vašim potrebama.

Kad ste tjelesno spremni, primamljivo je uskočiti ravno u ono što radite bez zagrijavanja. Međutim, ako ne pripremite pravilno svoje tijelo za sljedeću vježbu, možete u velikoj mjeri povećati rizik od ozljeda. Umjesto da ubrzate od 0 do 100, u vježbanje uvedite rutinu zagrijavanja, ugradite lagane vježbe i različita istezanja koja će vam pomoći da poboljšate fleksibilnost i pripremite svoje tijelo za ono što dolazi.

Kad ste oznojeni i spremni za tuširanje na kraju treninga, lako je zaboraviti ohladiti se. Ali baš poput zagrijavanja, iznimno je važno i hlađenje nakon treninga jer pomaže vašim mišićima da se oporave i sprečava grčenje. Opuštanje tijekom i izvan treninga smanjuje vjerojatnost razvoja ozljeda i tjera vas da se krećete! Vaš fizioterapeut može vam dati savjete o istezanju i ostalim laganim vježbama za zagrijavanje i hlađenje koje su najprikladnije za vas i vaš odabrani sport ili rutinu vježbanja.